Zašto bi trebali uzimati vitamin C?

Vjerojatno se nije niti o jednom vitaminu toliko istraživalo kao o vitaminu C. Otkako ga je otkrio mađarski biokemičar Dr. Albert Szent-Gyorgyi, u prvoj polovini dvadesetog stoljeća, o njegovoj važnosti se ne prestaje istraživati. Najveći doprinos o djelovanju vitamina C pripisuje se dvostrukom nobelovcu Dr.Linusu Paulingu koji je o tom vitaminu mnogo istraživao i to zabilježio u svojoj knjizi "Vitamin C i obična prehlada".

Što je Dr.Pauling otkrio i kakav se značaj sada pripisuje vitaminu C? 

Što je vitamin C

Vitamin C ili askorbinsku kiselinu organizam čovjeka ne može sam sintetizirati pa ga je nužno unositi putem prehrane ili dodataka prehrani. Osim askorbinske kiseline postoje i drugi oblici vitamina C poput natrijevog askorbata, kalcijevog askorbata i L-askorbinske kiseline s bioflavonoidima koji se u organizmu mnogo bolje apsorbiraju od same askorbinske kiseline. 

Postoje bitne razlike sintetskog vitamina C i onog iz prirodnih izvora. Sintetski oblici su mnogo lošiji i proizvedeni su uglavnom iz kukuruza koji je GMO. Drugim riječima to je kemijski sintetizirana askorbinska kiselina i nije jednake kvalitete kao vitamin C iz prirodnih izvora.

Veće doze vitamina C su potrebne tijekom raznih bolesti koje u osnovi imaju i pad imuniteta. Ovakav stav najviše je zagovarao Dr.Pauling koji se tijekom godina istraživanja bazirao na važnosti vitaminske terapije kod prehlade i težih bolesti poput raka. Dr.Pauling je čak 30 godina istraživao vitamin C i njegov utjecaj na ljudsko zdravlje zbog čega je i dobio Nobelovu nagradu. 

Zanimljivo je da je Dr.Pauling dnevno uzimao čak 18 grama vitamina C, a smatrao je da je potrebno 5 do 10 grama dnevno za dug život bez težih bolesti. 

Kao snažan antioksidans, vitamin C je odgovoran za oko 300 metaboličkih funkcija u organizmu. Novija istraživanja pokazuju vezu vitamina C i prevencije raka zbog čega se i preporučuju veće doze ovog vitamina i to u njegovom esterskom obliku. 

Od samih početaka i njegovog otkrića, vitamin C se uzimao samo kao zaštita od bolesti skorbuta. No istraživanjima se njegova uloga povećavala zbog čega je postao najpopularniji vitamin i sve više dobiva na značaju.

Uloga vitamina C u organizmu čovjeka

Već pri blagom padu imuniteta većina ljudi prvo poseže s dopunama vitamina C. Njegovo djelovanje opravdavaju studije kojima je dokazano da potiče imunološki sustav, štiti od toksina i raznih infekcija. Vitamin C u tijelu sudjeluje u obnovi tkiva i sintezi kolagena zbog čega je neophodan za stvaranje hrskavice u zglobovima i sprječavanju procesa starenja kože.

Naglasit ćemo njegovo snažno antioksidativno djelovanje. Naime, vitamin C iz organizma eliminira toksine i teške metale koji su dugoročno izvor mnogih bolesti uključujući i rak. Smatra se da dovoljne količine ovog vitamina sprječavaju djelovanje štetnih aditiva iz hrane. Djeluje protiv slobodnih radikala i sprječava oksidaciju u tijelu. Bitan je element detoksikacije organizma i zaštiti od virusnih i bakterijskih infekcija. Uzimamo ga kod gripe i prehlade te drugih infekcija. Vitamin C također snižava tjelesnu temperaturu.

Vitamin C smanjuje nivo lošeg kolesterola, potiče rast dobrog kolesterola pa se preporučuje kod bolesti krvnih žila. Budući da održava elastičnost krvnih žila, vitamin C preporučujemo samostalno ili u kombinacijama kod bolesti vena, kapilara i hemoroida. Vitamin C smanjuje rizik od nastanka sive mrene na oku, glaukoma, sprječava pretjerano zgrušavanje krvi te doprinosi bržem cijeljenju rana i čireva.  

Zabilježeno je njegovo pozitivno djelovanje kod depresije i psihičkih bolesti. U kombinaciji s vitaminima B skupine štiti od posljedica stresa i depresivnih stanja. Preporučuje se kod demencije, Alzheimerove bolesti, šizofrenije, autizma, Parkinsonove bolesti, kroničnog umora i problema s koncentracijom i pamćenjem.

Koliko je potrebno uzimati vitamina C?

Za jačanje imuniteta i zaštitu od bolesti potrebno je unositi veće doze vitamina C. One se često ne mogu dobiti iz voća i povrća, pa valja posegnuti za dodacima prehrani. Ako u 100 grama limuna ima oko 70 mg vitamina C, to znači da treba puno limuna da se zadovolji samo unos od najmanje 500 mg.

Za maksimalni učinak, a ovisno o bolesti i tegobi vitamin C je poželjno uzimati u njegovom što boljem obliku i kombinaciji s bioflavonoidima. Ester C je trenutno najbolji oblik vitamina C, posebno kod težih i kroničnih bolesti. Ovakav oblik vitamina C ulazi u tkivo i stanice i do četiri puta brže od običnog oblika vitamina C.

Iako je preporučena dnevna doza vitamina C od 60 do 90 mg, ona po mišljenju mnogih znanstvenika nije dovoljna. Već neko vrijeme sugerira se povećanje dnevne doze za odrasle na 100 do 200 mg. Maksimalnom dnevnom dozom smatra se 2 g vitamina C odrasle osobe. Veće doze mogle bi izazvati proljev, mučninu, vrtoglavicu i probleme s bubrezima. Djeci se preporučuju mnogo manje doze od odraslih. 

Vitamin C dobro je uzimati u dvije doze tijekom dana i to s obrokom, jer probavni enzimi pospješuju njegovu koncentraciju i s dosta tekućine.

Kada su povećane potrebe za vitaminom C?

Postoji niz čimbenika i lijekova koji mogu reducirati nivo vitamina C u organizmu. Neki od njih su alkohol, analgetici, antikoagulansi, oralni kontraceptivi te cigarete. Naravno, loša prehrana i nezdrave životne navike povećavaju potrebe za vitaminom C. Prehrana siromašna voćem i povrćem uzrokuje također njegov nedostatak, a prve znakove primjećujemo pri nedostatku energije i padu imuniteta. Pušačima se preporučuje uzimanje vitamina C 35 mg više nego nepušačima. 

Trudnice i dojilje bi također trebale uzimati više vitamina C. Majčino mlijeko je bolji izbor prehrane za dojenčad nego li kravlje mlijeko, upravo zbog sadržaja vitamina C. Vitamin C se preporučuje trudnicama s komplikacijama u trudnoći te za zaštitu djeteta od prijenosa HIV-om zaražene majke i to tijekom dojenja.

I sam Dr. Pauling je mnogo istraživao o vezi vitamina C i prehlade. Smatrao je da povećane doze vitamina C mogu spriječiti i skratiti vrijeme same prehlade. Mnogi ga preporučuju kod infekcija i bolesti dišnog sustava poput astme, bronhitisa, tuberkuloze i kod problema s bakterijom u želucu Helicobacter pylori. 

Nedostatak vitamina C u tijelu se prepoznaje po:

• sporom zarastanju rana,
• krvarenju desni,
• modricama i osjećaju slabosti.

Ako imate probleme s hipertenzijom, dijabetesom i bolestima srca i krvnih žila, onda vam je neophodan pojačan unos vitamina C. Dijabetes je tihi ubojica koji uništava i krvne žile, živce i dovodi do bolesti oka. U studiji provedenoj među starijim osoba s rizikom od makularne degeneracije oka dokazano je da doza od 500 mg vitamina C na dan u kombinaciji s cinkom, vitaminom E, beta karotenom i bakrom smanjuje rizik od nastanka i usporava razvoj te bolesti.  

Dodaci prehrani s vitaminom C

Ne sadrže svi dodaci prehrani visokovrijedni vitamin C. Kod biranja vitamina C treba obratiti pažnju i provjeriti je li on tek obični sintetski oblik ili dolazi iz prirodnih izvora  u kombinaciji s bioflavonoidima. Najbolji oblik vitamina C je esterski oblik jer se puno brže i bolje iskorištava u organizmu. Esterski oblici vitamina C koje preporučujemo su Solgar Ester C i Natural Wealth Ester C. 

Solgar Ester C osim što ga naš organizam bolje iskorištava, sadrži i bioflavonoide i prirodne izvore vitamina C poput acerole, šipka i rutina. Ova snažna kombinacija zaštiti će imunitet kod gripe i prehlade i opskrbiti organizam ovim važnim vitaminom u svim potrebama. 

Herba Croatica Vitamin C sadrži vitamin C u obliku L-askorbata koji ima produljeno djelovanje i veću bioraspoloživost. Jedinstveni mediteranski faktor pojačava njegovo antioksidativno djelovanje i čini ga dobrim saveznikom u jačanju imuniteta. Vitamin C u kombinaciji s bioflavonoidima nalazi se i u proizvodu Dietpharm Bio-C 500.

Za održavanje zdravlja krvožilnog sustava i jačanje imuniteta preporučujemo i Solgar Hy-Bio koji sadrži sinergističku formulu vitamina C i bioflavonoida. Ova kombinacija se najčešće preporučuje kod bolesti vena i za zaštitu imuniteta i krvnih žila.

Vitamin C dolazi u kombinaciji i s mineralima poput kalcija. Ova kombinacija se preporučuje kod alergija i promuklosti. Dječje formule vitamina C dolaze u sirupima ili Salvit Cink + vitamin C gumenim bombonima.

Koliku važnost vitamin C ima za organizam pokazuje njegova veza s drugim vitaminima i mineralima. Gotovo je nemoguće liječiti anemiju i nedostatak željeza bez vitamina C. Prije uzimanja samog željeza preporučuje se uzeti i vitamin C radi njegove apsorpcije. Napredniji dodaci prehrani sa željezom sadrže i vitamin C. To su Floradix tonik i Herba Fe kapsule.

Kada su spoju s vitaminom C, vitamin E i beta karoten imaju mnogo bolje djelovanje nego kada se uzimaju samostalno. Ovi vitamini zajedno djeluju mnogo snažnije protiv slobodnih radikala i štite organizam od oksidativnog stresa.

Koji su prirodni izvori vitamina C?

Iako limun asocira kao najbolji izvor vitamina C ipak ga najviše ima u aceroli, američkoj višnji. Ona sadrži čak 1700 mg na 100 g, a limun tek 77 mg. Veće količine vitamina C možemo pronaći u zelenom povrću, bobičastom i citrusnom voću.  

Od povrća najznačajnije količine vitamina C nalazimo u brokuli, kelju, crvenoj paprici, kupusu, rajčici, zelenom lisnatom povrću, cvjetači i špinatu. Od voća vitamin C najviše se nalazi u aceroli, limunu, naranči, grožđu, grejpu, mandarini odnosno citrusima te u bobičastom voću poput jagoda, aronije, malina, borovnica, ribizla, acai bobica.

Biljke koje sadrže vitamin C su maslačak, korijen čička, sjeme komorača, preslica, kelp, stolisnik, kopriva, peršin, lišće maline, bazga. Čaj od bazge je vrlo koristan u stanjima prehlade i gripe i to zbog vitamina C koji smanjuje temperaturu i jača organizam.

Kako bi se sačuvala što veća količina vitamina C, voće i povrće potrebno je jesti svježe. Dugotrajnim stajanjem nakon branja, voće i povrće gubi sve više vitamina C pa je prilikom kupnje dobro provjeriti svježinu namirnica. Također, količina vitamina i minerala u voću i povrću može varirati, ovisno o kvaliteti tla i klimatskim promjenama. 

Iako se vjerovalo da se kuhanjem gube vitamini, vitamin C je nestabilan tek na temperaturi od 190°C, a kuhanjem se postiže temperatura oko 100C°. Njegove količine gube se dužim kuhanjem, no to ne vrijedi za sve povrće. Primjerice, brokula za razliku od drugog povrća i voća najduže zadržava vitamin C.

Još uvijek se vode znanstvene rasprave o stabilnosti vitamina C u namirnicama koje držimo u hladnjaku. Jedni zagovaraju mišljenje da se čuvanjem u hladnjaku gube značajne količine vitamina C, a drugi ipak ne. Mi vam možemo preporučiti da birate što svježije povrće i povrće i provjerite njihovo podrijetlo, a sve kako bi dobili što veće količina vitamina C i drugih vitamina i minerala i da birate kvalitetne dodatke prehrani.

Pronađite svoj vitamin C