Kako spriječiti osteoporozu na vrijeme?

Što je osteoporoza?

Osteoporoza je bolest koštanog tkiva i pogađa starije osobe. U 80% slučajeva oboljeli od osteoporoze su žene, iako ju mogu imati i muškarci. Ona nastaje smanjenjem koštane mase odnosno gustoće kostiju zbog čega se povećava rizik od prijeloma kostiju. Kod osteoporoze dolazi do poremećaja strukture kostiju, demineralizacije, smanjene čvrstoće i elastičnosti kostiju.

Čak svaka treća žena ili svaki deseti muškarac stariji iznad 50 godina doživi prijelom kosti izazvan osteoporozom. Najčešća mjesta prijeloma su kukovi, odnosno vrat bedrene kosti, kralješci i donji dio podlaktice. Za prijelom kralješaka karakterističan je proces koji uzrokuje osteoporoza, a to je "mrvljenje" kralješaka pod tjelesnim opterećenjem. 

Postoje dvije osnovne vrste osteoporoze: ona koja se javlja u dobi između 50.-te i 75-te godine života, kao posljedica manjka spolnih hormona, zatim ona koja se javlja nakon 70.-te godine života kao posljedica smanjene aktivnosti stanica kosti. Osteoporoza može nastati kao posljedica raznih bolesti, bolesti skeleta, uzimanja lijekova te poremećaja prehrane (nedovoljan unos kalcija i vitamina D), reumatskih bolesti, kroničnog alkoholizma te depresije zbog povećane razine hormona stresa.

Osteoporoza je tiha bolest, najčešće se otkrije nakon prijeloma kostiju kad je koštana masa već smanjena. Kako je osteoporoza povezana s izlučivanjem hormona, žene su podložnije riziku već ulaskom u menopauzu.

Razvoj koštane mase

Kost je građena od stanica (osteoblasti i osteociti), minerala i bjelančevina, ona je živi organ i neprestano se obnavlja. U roku od deset godina obnavlja se cijeli skelet. U dječjoj dobi, pubertetu i adolescenciji dolazi do razvoja kostiju i koštanog tkiva. U izgradnji kostiju veliki utjecaj imaju hormoni koji omogućuju ugradnju kalcija i drugih minerala u koštano tkivo. U tim razvojnim godinama, do dvadesete važno je osigurati dovoljan unos kalcija i vitamina D kako bi se izgradila koštana masa. Vitamin D pomaže ugradnju kalcija u kost.

Osim kalcija i vitamina D za izgradnju koštane mase i čvrstoću kostiju važni su i drugi minerali poput magnezija, bora, fosfora i cinka. Već nakon 35 godine pojavljuje se blago smanjenje koštane mase, a intenzivnije u razdoblju oko 50.-te. To se događa zbog smanjene razine hormona estrogena tijekom menopauze.

Dnevne potrebe za kalcijem se godinama povećavaju. Većinu kalcija dobivamo iz hrane, mliječnih proizvoda, povrća, orašastih plodove i ribe. Apsorpcija kalcija ovisi o drugim nutrijentima odnosno vrsti hrane koju jedemo. Tako masnoće, laktoza i kisela hrana omogućuju njegovu bolju apsorpciju, dok primjerice prehrambena vlakna smanjuju apsorpciju kalcija. 

Kako prepoznati osteoporozu?

Osteoporozu je teško prepoznati. Simptomi poput boli i umora u leđima najčešće se zanemaruju, a prvi znakovi osteoporoze su smanjenje tjelesne visine i pogrbljenost gornjeg dijela leđa. Najgori ishodi osteoporoze su prijelomi kralješaka, ručnog zgloba, nadlaktice i vrata bedrene kosti koji se smatra kao najteža posljedica osteoporoze. 

Procjena koštane mase vrši se denzitometrijom, bezbolnom i vrlo pouzdanom metodom. Preporučuje se da ju naprave žene iznad 65 godina, muškarci iznad 70 godina te osobe s rizičnim čimbenicima i oni kojima se dogodio prijelom nakon minimalne ozljede. Potvrda osteoporoze radi se nakon utvrđivanja gubitka koštane mase od 30 do 40%. Omjer kalcija i magnezija u serumu jedan je od pokazatelja mineralne gustoće kostiju. 

Kako spriječiti osteoporozu?

Mjere u sprječavanju posljedica osteoporoze poput prijeloma su ključne, a odnose se na poboljšanje gustoće kostiju i poboljšanje kvalitete kosti. To se postiže unosom dovoljne količine važnih minerala kao što su kalcij i vitamin D koji poboljšava njegovu apsorpciju. Hranom se može unijeti u organizam čak 200 do 2000 mg kalcija, a od toga se iskorištava samo 30 do 40%. Njegova apsorpcija ovisi o vitaminu D, koji se sintetizira u organizmu, a u tom mu pomaže sunce. 

Osteoporoza se može spriječiti pravilnom prehranom, bogatom kalcijem posebno u dječjoj dobi i njegovim dopunama u menopauzi, zatim redovitom tjelesnom aktivnošću koja je također veoma važna za zdrave kosti i izbjegavanjem loših navika poput pušenja, alkohola, kave...Istraživanja jasno pokazuju kako je nedovoljna tjelesna aktivnost rizičan čimbenik nastanka osteoporoze. Najveći gubitak koštane mase je kod nepokretnih ljudi. Također, pretjeran unos soli potiče povećano izlučivanje kalcija što nije dobro za zdravlje kostiju. 

Vitamini i minerali za zdrave kosti

Najvažniji vitamini i minerali za zdravlje koštanog sustava su kalcij, vitamin D, magnezij, fosfor i cink. Potreba za kalcijem tijekom života ne prestaje, a najveća je u dječjoj dobi tijekom rasta i razvoja te tijekom i nakon menopauze. I upravo su važnost kalcija za zdravlje kostiju potvrdila brojna istraživanja i dokazala pozitivan učinak dodatnog unosa kalcija, posebno kod djece i žena u menopauzi. Kako se putem hrane ne može osigurati dovoljna količina ovih minerala preporučuje se unos elementarnog kalcija u dozi od 500 do 1200 mg. Od dodataka prehrani s kalcijem preporučujemo Dietpharm Kalcij citrat šumeće tablete, Solgar Kalcij citrat + vitamin D3 tablete, Life Time Kalcij citrat te Natural Wealth dodatke prehrani s kalcijem. 

Dodaci prehrani koji sadrže važne minerale kalcij, magnezij i cink postoje u obliku tableta Solgar Kalcij, Magnezij i Cink, Natural Wealth Kalcij, Magnezij i cink tablete te u tekućem obliku Life Time Kalcij citrat i Floradix Kalcij, magnezij i cink.

U novije vrijeme prepoznata je važnost vitamina K2 u metabolizmu kostiju. Vitamin K2 kontrolira proces demineralizacije kostiju i potiče ugradnju kalcija u kosti. Tako se više razine vitamin K2 povezuju s boljom gustoćom kostiju, a niže razine s rizikom od nastanka osteoporoze. Vitamin K2 najčešće dolazi u kombinaciji s vitaminom D3, a zajedno pomažu bolju apsorpciju kalcija u kosti. 

Iako se vitamin D sintetizira djelovanjem sunca, zbog raznih čimbenika koji ometaju njegovo staranje u organizmu potrebno ga je unositi u obliku dodataka prehrani. Dnevna doza vitamin D za djecu i odrasle je od 200 do 400 IJ, a starijim osobama preporučuje se dnevna doza od 800 do 1000 IJ.

Kako očuvati zdrave i čvrste kosti?